Što svakako
vrijedi vidjeti

Ostaci samostana

Želite li se barem na kratko osjećati kao Indiana Jones i zakoračiti u dvosatnu istraživačku avanturu, ne propustite se popeti u špilju iznad Svete Nedjelje u kojoj su skriveni ostaci Augustinskog samostana.

Ostaci Augustinskog samostana u špilji iznad Svete Nedjelje

Od crkve u Sv. Nedjelji do same špilje treba vam 30-ak minuta ozbiljnog ili 40-ak minuta turističkog hoda označenom planinskom stazom onkraj slavnih hvarskih vinograda i maslinika.

Iako do pred sami ulaz u špilju nećete biti sigurni što očekvati, budite uporni i istrajte, jer vas iza kamenih vrata obraslim čvornatim korijenjem čeka…

Starigrad (Pharos),
palača Tvrdalj

Prošetajte starigradskom rivom i starigradskim poljem za koje je sačuvana katastarska podjela stara 2500 godina, jedna od svega nekoliko očuvanih grčkih parcelacija u svijetu.

Starigrad (Pharos) je najstariji grad na otoku i jedan od najstarijih u Europi. Utemeljili su ga jonski Grci s otoka Pharosa kada su 385. godine p.n.e. počeli kolonizirati otok Hvar kao samostan-polis Pharos

Reprezentativni arhitektonski objekt Starigrada je utvrđeni dvorac Tvrdalj, palača hvarskog pjesnika Petra Hektorovića. To je monumentalno renesansno zdanje izduženog zatvorenog pročelja usmjerenog ka moru. U osnovi je građeno u duhu obrambene neretvanske arhitekture, da bi se u unutrašnjosti razvilo u fine oblike zrele renesanse.

Hektorović je Tvrdalj sagradio za sebe i svoje prijatelje, no i kao zaklon za svoju obitelj i mještane u slučaju napada Turaka.

Petar Hektorović (1487.-1572.), hrvatski je pjesnik, vlastelin i zapisivač prvih narodnih pjesama. Najvažnije Hektorovićevo djelo je spjev “Ribanje i ribarsko prigovaranje” (1556.), realistični ep na temu trodnevnog izleta sa ribarima Paskojem i Nikolom. Hektorović je bio rasni renesansni erudit sa istančanim smislom za pojedinosti iz svakodnevnog života.

Procesija „Za Križem”

Za Procesiju se ne zna točno vrijeme od kada se je počela održavati, no prvi pisani dokument o tome datira pod nadnevkom 16. veljače 1658. gdje se u aktima vizitacije biskupa Milania, (koji se čuvaju u hvarskom arhivu), govori o procesiji.

“Prolaze križevi u vedroj travanjskoj noći. Prolaze već stotinama godina kao simbol neprekidne predaje i vjere. Prolaze istim putovima, istim obroncima. Vjekovi im nisu umanjili čara ni dubokog značenja.„

Procesiju je ustanovila jelšanska bratovština ribara sv. Fabijana i Sebastijana. Naravno, da je kroz stoljeća Procesija bila nadopunjavana i skraćivana što se tiče liturgije, napjeva, putova, ali Procesija „Za Križem“ kakvu danas poznajemo,zasigurno, se nije mijenjala već dugi niz godina.

Procesija uvijek započinje uvečer na Veliki Četvrtak, te nakon završene propovijedi župnika oko 22 sata, procesije iz mjesta: Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja, Vrboske i Jelse kreću na put, u smjeru kazaljke na satu, te tako tokom noći posjete sve okolne župe koje sudjeluju u ovom hodočašću. Sama Procesija traje oko 8 sati i duga je oko 22 km, a završava dolaskom u matičnu župu oko 7 ujutro.

Ključna osoba svake Procesije je križonoša, koji sam bira pratnju, a križonoša se bira iznova svake godine. Danas se u svim mjestima zna i za nekoliko godina unaprijed tko će biti križonoša, pa tako popis križonoša u Jelsi seže sve do 2042 godine.

God. 2009. tradicija procesije „Za Križem“ je upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi. Ovim prestižnim priznanjem procesija je dodatno ojačala svoju internacijonalnu vrijednost.

Rezervacija smještaja

Za sve informacije i rezervacije molimo da se obratite na našu adresu ili telefone. Kontaktirati nas možete i putem slijedećeg obrasca.

Molimo da obratite pažnju na točnost upisanih podataka, kako bismo Vam se mogli javiti u što kraćem roku.